Center för kulturarv och kulturliv

Putardo than baš arakhibe kreativno manušenge

Ko Musikverket, arakhadon pes kreativno kulturno dživdipe thaj kulturno nasledstvo/kustik. Musikverket del piko/suporti barabarutne/zaedničko proektenge ko nezavisno/biathinalomuzikano dživdipe thaj del piko/suporti e muzičarenge katar i elektronsko muzika. Amen i khedaja, garavaja thaj anaja o kulturno nasledstvo/kustik dživdo ande e muzika, teatrura thaj kheliba. Amaro muzej, biblioteka thaj arhivo si kerdine e generalno publikoske - manušenge kola kerena buti ko dramakoro arti/umetnost thaj rodavnenge/bašo istražuvanja.

O Musikverket si Državno/themeski agencija (Statens musikverk) koja počmingja/astarda te kerel buki ko 2011 thaj si kotor/delo taro Švediako Ministeriumi baši Kultura. Importantno/važno kotora taro fokusi si o čhave, terne manuša, različnost/vaveripe thaj jekhipe.

Musikplattformen

Promovirinela thaj del piko/suporti baši nezavisno/biathinalo muzikano dživdipe

O Musikplattformen vastarel e Musikverket źutipe/pomoć barabarutne proektenge andonezavisno/biathninalo profesionalno muzikano dživdipe. Sakova berš, 25 milionia Švediakere krone den pes. Amari resarin/ciljo si but kvalitetno muzikano dživdipe/eksperiensa sakote ki Švedia.

Sakova jekh kova profesionalno bavinel pes muzikaja šaj te aplicirinel bašo suporti/piko; o Musikplattformen koordinatori del sikavibe thaj administrativno piko/suporti bašo aplikacie. Arteskoro/umetničko konsili koleste si ohto džene katar i muzikani oblast/umal, alosarde/birime katar i/o Vlada/Gaverno, lel than ko procesi baši decizia/odluka lipe. 

O Musikplattformen koordiniril, inspiririnil, paškerel thaj del piko/suporti proektenge kolenge dengja pes granti lovenca thaj kerel buti te osigurinel kaj o nezavisno/biathinalo profesionalno muzikano dživdipe resel ande neve kontekstura. Importantno/važno kotor katar i amari zadača/buki si te iniciris/keras kooperaciakere/ barabarbukjakere proektia kola tamirinena/gradinena struktura thaj kerena te oven šajdutne.

O Musikplattformen redovno/ničaleste akharel participantia/učesnikja ki konsultacia thaj
dialogo e organizacienca thaj oblastenca/umalenca baš interesi ko muzikanodživdipe.

Scenkonstmuseet

Than, hango/avazi, scena baši kreativno manuša

O Scenkonstmuseet ka putarol pe udara ko centralno Stockholm ko 2017. Akate, o džene kola avena šaj te dikhen i magia katar o teatari, khelin/tanci thaj muzika – ki scena thaj pali scena.

O På scen, i glavno/šerutni izložba/eksponiribe fokusirinel pes ko kreativno procesi thaj del turli kontaktia e sumnalea/svetoja katar o dramakoro arti/umetnost. Heminena pe predmetia/obektia thaj paramisja thanenca kote so o džene kola avena ko muzeji šaj te len than thaj te čhiven pe kreativno źanipe ko testi.

O Scenkonstmuseet si nevo muzeji buvle kolekcienca kola sine kerde anglal pobut katar o šel berša. O muzeji ašarel pes jekhaja katar i majbari instrumentengiri kolekcia ko sumnal/sveto kote so si pobut katar o 6,000 instrumentia - o majpurano si katar o anglune 1600-to berša. Maškar o 50,000 teatareskere predmetia/obektia si esavke bukja sar scenakere dizajnia thaj skice taro kostimja, scenake kostumja, piktorialno arti, teatareskere papuźe/kukle, maske thaj but kuriozni predmetia

Elektronmusikstudion

Elektronsko muzika thaj zvukoskoro/ašundipaskoro arti, 365 divesa ko berš

O Elektronmusikstudion (EMS) formiringja centari baši elektronsko muzika thaj ašundipaskoro arti ki Švedia dekatar astarda te kerel buki ko 1964 berś. Leskiri buti si jekajek sar so sine tgani- te del uče kvalitetna studija thaj treningo e kompozitorenge.

O studio si ki naselba/kupatni Södermalm ko Stockholm thaj si puterdo 365 dive ko berš. Pobut katar o 200 kompozitorja, ašundipaskere/zvukoskere umetnikja/artistija thaj muzičaria aven kate svako berš te keren muzika; trujal 80 lendar si internacionalna misafirja kattar o razna/verver kotora/riga katar o sumnal/sveto.

Akate kerel pes elektroakustično muzika, industrisko muzika, kamerno muzika, radio arti/umetnost bazirime ko teksti, konceptualno zvukoskoro arti/umetnost, tehno, galama/nojz, dub thaj but aver.

Caprice Records

Publikacia baši zvučna snimke ki arhiva

 O Caprice Records kerel buti ko nevo inkalibe katar o naakanutne/anglune produkcie ko lengere katalogja thaj unikatno materiali ko Musikverket kolekcie.

Lengoro katalogo si kerdo katar o pobut katar o 800 anava/naslovja katar o pobut katar o 45 berša publikacia- šurarindor katar i klasično muzika, modern muzika thaj elektroakustično muzika sa dži džez, folk muzika, sumnaleskiri muzika, pop thaj čhavengiri thaj ternengiri
muzika. Akate si thaj historikani dokumentacia, portretia katar o kompozitorja thaj kolekcionerska edicie.

Maškar o publikacie katar o palune nekobor berša si Sofia Jannok, Don Cherry, Moses Pergament thaj Muzika katar i Bugarija kola šaj te liparen/mothovdindon pes.

Svensktvisarkiv

 

Khede, rodljar thaj inspiririn
O Svensktvisarkiv garavel, khedel, rodljarel thaj publikuinel bukja katar i folk muzika, balade, pop muzika, phurani pop muzika, Švediako džez, folk kheliba, muzika katar o žičana/kemana instrumentia thaj imigrantsko muzičko tradicia. Akala aktivnostia si puterde manušengje kola rodljarena, studentenge thaj muzičarenge sar thaj svakoneske kole si les interesi.

Akale bukjengere ekspertia dena džovapi/odgovor bašo pučiba taro manuša thaj institucie sakotar katar i phuv thaj si šela ja mile folk balade thaj gilja kolen šaj te roden pe ko web katalogoja. Ki biblioteka referencenca, o džene kola avena šaj te drabaren/čitinen, ašunen thaj dikhen materialia, sar thaj te kopirinen tekstia thaj printime muzika baši piri upotreba/trubusaripe.

O Svensktvisarkiv jekajek si i etnomuzikološko centari kova kerel buti bukjenca phanle e muzikaja, manušenca thaj sasoitnipaja/društvo, opštestvo. Kerel barabar buti institucienca baši etnomuzikologia, folk muzika thaj džez sar thaj zvučno arhive, folk arhive thaj univerzitetia ki Švedia thaj stranstvo/jabane phuvja.

Musik- och teaterbiblioteket

Printime muzika, drama, literatura

O Musik- ochteaterbiblioteket si specijalizirime biblioteka baši muzika, teatari thaj tanci/khelibe thaj si puterdo svakoneske. 120,000 lila, 378,000 teme printime muzikaja, 40,000 bašalibaskere manuskriptia/rukopisja, dramakere hramoviba, 200 periodična ikaliba tha CD-a and DVD-a šaj te len pe iranibaja (te pozajminen pe) ko Stockholm ja prekal lokalno biblioteka. Ki veb patrin isi 140,000 patrina/riga baši printime muzika te huljarel pes.

I arhiva garavel popurane printime bukja thaj manuskriptia/rukopisja saikerindor originalna manuskriptia/rukopisja katar o importantno/važno Švediakere kompozitorja.

Ki biblioteka referencencar, o džene kola avena šaj te sikljon- thaj kopirinen baši piri upotreba/istemalkeribe- referencakere lila, printime muzika, arhivja, periodikane bukja thaj web resursia/hainga kola šaj te arakhen pe salde ko bibliotekakere kompjuterja.

Ki Musik- och teaterbiblioteket isi baro kotor ekspertska bukja thaj džanlipe katar o dramakoro arti/umetnost. O manuša kolenge valjani/trubul ekspertsko pomoš/piko anglunipaskere rodipaja šaj te keren randevu/te zakažinen e bibliotekaresa.

Konsultacia baši Musikverket

Ko Musikverket si kontrolno konsili thaj arteskoro konsili/bašo umetnost.

O andruno konsili kerela kontrol, del godi/nasihati/save t, piko/suporti thaj del džanlipe thaj unikatno džandipa. Leskiri zadača si em te kerel demokratsko kontrola em vlijanie/uticaj ko dizutne.

Kliknine ko anav potele baši pobut informacie baši konsileskere sajdime džeme (ki Švediakiri čhib):

Sture Carlsson
Magnus Gustafsson 
Ulrica Grubbström 
Åsa Ström Hildestrand 

O Musikverket arteskoro konsili dikhljarel bukja baši finansiakoro suporti baši muzikano dživdipe thaj so konsilutno/savetniko baši strateška pučiba phanle e piko deibaja/suportea. Ko konsili bešena ohto manuša kolen si lungo eksperienca/džandipa taro muzičko dživdipe.

Kliknine ko anav potele baši pobut informacie baši konsileskere sajdime džeme (ki Švediakiri čhib):

Stina Westerberg 
Jan Gradvall
Kim Hedås
Alfons Karabuda
Jesper Nordin

Eva Saether
Marit Strindlund
Lennart Strömbäck
Helene Stureborg